Review

Poznati američki reditelj Frenk Darabont proslavio se 90-ih godina prošlog veka sa dve uzbudljive i impresivne zatvorske drame, BEKSTVO IZ ŠOŠENKA (1994) i ZELENA MILJA (1999), koji se sjajno kotiraju i na listama najboljih filmova ikada, ali se početkom novog milenijuma tematski predstavio u sasvim drugačijem svetlu u ostvarenju MAŽESTIK.
Kao veliki zaljubljenik u film, bioskop i magiju koja isijava sa velikog ekrana, Darabont je u MAŽESTIKU želeo, poput Đuzepea Tornatorea u SINEMA PARADIZU ili Džoa Dantea u MATINEU, da napravi omaž hramu filmske umetnosti i podseti nas na vreme istinske pomame za čarolijom pokretnih slika. Međutim, to je samo jedan i to onaj lepši deo ove priče, koja sadrži niz narativnih rukavaca koji se kreću od bajke do teške drame odnosno melodrame i obrnuto.
MAŽESTIK, realizovan prema odličnom scenariju Majkla Slouna, zbiva se 1951. u Los Anđelesu, a reč je o vremenu nečuvenog Makartijevog ”lova na vešice”, to jest proganjanja tobožnjih komunista iz redova filmskih stvaralaca u Holivudu. Posebno su na udaru bili scenaristi i reditelji, a u Darabontovom filmu sličnu sudbinu doživljava mladi Piter Eplton (Džim Keri), koji je tek zakoračio u scenarističke vode radeći na jednom B filmu, a već je od zloglasne Komisije za istraživanje komunističke zavere protiv SAD, pozvan da svedoči o navodnoj subverzivnoj delatnosti. Upravo u tom trenutku Piter doživljava saobraćajnu nesreću nakon koje gubi pamćenje. Dolazi sebi na obali provincijskog gradića Losona, gde će ga uskoro zameniti za Luka Trimbla, sina lokalnog bioskopdžije Harija (Martin Landau).
Za Luka se smatralo da je poginuo boreći se za američke snage tokom Drugog svetskog rata, ali ogromna Piterova fizička sličnost sa Lukom, nateraće Harija Trimbla i ostalo stanovništvo da pomisle kako se njihov heroj vratio živ, ali sa amnezijom. Hari i njegov navodni sin kreću u obnavljanje bioskopske dvorane ”Mažestik”, koja je u međuvremenu bila pretvorena u ruinu, a Piter (odnosno Luk), doživljava romansu sa devojkom Adel (Lori Holden), koju je Luk ostavio kad je krenuo u rat…
Ova višeslojna i žanrovski osobena storija rediteljskim majstorstvom Frenka Darabonta ipak je uspela da postigne kompaktnost, tako da MAŽESTIK ostavlja utisak celovitog dela koje pleni emocijama, ali i intrigira svojim društveno-političkim žaokama i kritičkom oštricom. Sam Darabont je rekao da je ovo delo radio u slavu Frenka Kapre, njegovog stila i doprinosa američkoj kinematografiji. Ovo je treći biser u niski glumačkih dometa Džima Kerija, nakon kreacija ostvarenih u sjajnim filmovima TRUMANOV ŠOU Pitera Vira i ČOVEK NA MESECU Miloša Formana. Nekadašnji akter ogavnih i plitkih komedija, Keri je pokazao da je sazreo u izuzetnog karakternog glumca i ta neverovatna transformacija od neozbiljnog i kreveljećeg komičara u dramskog umetnika velikog potencijala nalik je putu koji je prošao jedan drugi glumački velikan – Tom Henks. Nažalost, kasnije je Keri potonuo i glumački i privatno i karijera mu u godinama koje su došle nije održala zamah sa kraja prošlog i početkom ovog veka. Odlične partnere u ovom filmu imao je u veteranu Martinu Landauu i Lori Holden.
Film MAŽESTIK drsko i neobjašnjivo je svojevremeno ignorisan u trci za Oskara, ali nesumnjivo je reč o jednom od najboljih ostvarenja američke kinematografije na početku novog milenijuma.


About the Author

avatar
Goran Jovanović
Goran Jovanović je srpski filmski kritičar, esejista i romanopisac. Autor je knjiga filmskih eseja: Američki bioskop (Apostrof, 1998), Zlatna dekada: britanski filmdevedesetih (Boom 93, 2002), Tranzicijski rulet: istočnoevropske kinematografije u raljama tranzicije (Centar za kulturu Požarevac, 2005), Ruski film postsovjetske ere (autorsko izdanje, 2013), Poljski film u novom veku (Tercija, 2021). Napisao romane Histerija (Libris Art Studio, 2008) i Euforija (autorsko izdanje, 2011). Član je Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija, ogranka Međunarodne federacije filmskih kritičara.