Review

Film GALOP, u režiji velikana poljske kinematografije Kšištofa Zanusija, verovatno je najomiljenije autorovo ostvarenje kod široke publike. Stvaralac koga je Andžej Vajda okarakterisao kao intelektualca, racionalistu, pragmatičara, stratega i taktičara, poliglotu, koji ima sve kvalitete koji njemu nedostaju, od tema višestruke otuđenosti (porodične, lične), nespojivih generacijskih i individualnih ushita i ideja sa birokratskim i sistemskim okovima, eskapizma te suficita intelektualnog naboja kojima odišu priče kojima se proslavio (PORODIČNI ŽIVOT, SPIRALA, KAMELEON, KONSTANTA…), u GALOPU stiže do razigrane, ljupke, atmosferične i emotivne ode slobodi u eri staljinizma.
Čak ta kritika poljskih komunista nije ni toliko ubojita, više je okrenuta sažaljenju i žaljenju zbog gluposti ljudi koji su, ogrnuti ideološkim šinjelom, umeli da se previše sažive sa vetrom koji duva, obezliče se i postanu sprdnja sami po sebi.
Nakon odluke oca da ostane posle Drugog svetskog rata u Ujedinjenom Kraljevstvu, što izaziva sumnju kod komunističkih vlasti, mali Hubert pedesetih godina od strane majke biva poslat u Varšavu, gde će o njemu brinuti tetka Ida Dobrovoljska, koja je zapravo porodični prijatelj. Događaji u njegovoj školi, gde ga Ida predstavlja kao siroče ratnog heroja, i formiranje koje diktiraju neki nastavnici, pokazaće mu svu njihovu niskost ali i pojedinih drugova iz razreda, koji su se već u ranoj fazi zadojili poganim metodama i zlom. Na drugoj strani imamo nepokolebljivo izgrađenu, snažnu i energičnu ličnost zaštitnice malog junaka filma, koja kroz ljubav prema konjima i jahanju dečaku praktično udahnjuje parče lične slobode u sveopštem sivilu, denunciranju, krutim merama i drugim ograničenjima. Kroz druženje sa konjima i drugim članovima lokalnog konjičkog kluba, on otkriva sasvim drugačiji život, emocije, eleganciju, gospodstvenost, pretekli aristokratski ponos.
Film, neočekivano za Zanusija, sadrži dosta pitkog humora, uz duhovite i ironične detalje na račun promotera staljinizma (konji vrše nuždu na proslavi koju je vlast pripremila a organizatori po svaku cenu žele da ih isključe iz parade; kad se odluče na provokativno jahanje blizu vojnih položaja, za Idom i dečakom pojuri sva sila naoružanih vojnika, uključujući i one u tenku).
Lik malog Huberta odlično donosi Bartoš Obuhovič, ali pravu, nesputanu energiju filmu daje lik tetke Ide koju tumači legendarna poljska glumica Maja Komorovska, koja je upravo sa Zanusijem ostvarila neke od rola koje su obeležile njenu bogatu karijeru (IZA ZIDOVA, PORODIČNI ŽIVOT, KVARTALNI BILANS, SPIRALA, GODINA MIRNOG SUNCA, INVENTAR). Igrala je i kod Vajde (GOSPOĐICE IZ VILKA), Ištvana Saboa (BUDIMPEŠTANSKE PRIČE), Tadeuša Konvickog (PRIČA O ADAMU MICKJEVIČU: LAVA)…
Film GALOP, koji je Zanusi opisao kao ostvarenje u kome ima najviše autobiografskih detalja, bio je u programu ”Izvestan pogled” u Kanu 1996, kao i nacionalni kandidat za Oskara. Maja Komorovska je na Festivalu poljskog filma 1996. proglašena za najbolju glumicu, a Zanusi je dobio Specijalnu nagradu žirija i Nagradu kritike.


About the Author

avatar
Goran Jovanović
Goran Jovanović je srpski filmski kritičar, esejista i romanopisac. Autor je knjiga filmskih eseja: Američki bioskop (Apostrof, 1998), Zlatna dekada: britanski filmdevedesetih (Boom 93, 2002), Tranzicijski rulet: istočnoevropske kinematografije u raljama tranzicije (Centar za kulturu Požarevac, 2005), Ruski film postsovjetske ere (autorsko izdanje, 2013), Poljski film u novom veku (Tercija, 2021). Napisao romane Histerija (Libris Art Studio, 2008) i Euforija (autorsko izdanje, 2011). Član je Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija, ogranka Međunarodne federacije filmskih kritičara.