Review

POVRATAK RATNIKA je jedan od najslavnijih antimilitarističkih filmova i delo koje je obeležilo prvi ozbiljni, kvalitativno relevantni talas značajnih ostvarenja o ratu u Vijetnamu (tom korpusu pripadaju i remek-dela LOVAC NA JELENE, APOKALIPSA DANAS, ali i jedan manje poznati film, koji je snimljen praktično pre svih ovih – HEROJI Džeremija Pola Kejgana iz 1977. sa Henrijem Vinklerom u glavnoj ulozi). Takođe u pitanju je film koji je praktično obeležio kvalitativne vrhunce karijera glumaca Džejn Fonde i Džona Vojta, kao i reditelja Hala Ešbija, koji će svoj najbolji film, DOBRODOŠLI, MISTER ČENS sa Piterom Selersom, snimiti odmah nakon POVRATKA RATNIKA.
POVRATAK RATNIKA, smešten u Kaliforniju 1968. godine, je priča o mučnom osećaju odbačenosti mladića nakon ratovanja u Vijetnamu (bez obzira na negu koju imaju u bolničkim odajama gde, oskaćeni fizički i mentalno, pokušavaju da se koliko-toliko oporave), kad splasnu svi oni razlozi ”za” (patriotizam, mačistička paljevina, ”pravedno rešavanje problema” na svetskoj mapi, što je oduvek bila opsesija američke spoljne, mahom intervencionističke politike), te kad se suoče sa gubitkom svojih udova i definitivnim, neporecivim odsustvom sposobnosti za bilo kakav normalan život. Dojučerašnje tobožnje heroje ubija nedostatak smisla i osećaj tragične iskorišćenosti u celoj toj priči gubitničkog smucanja po Vijetnamu. Tako se negde oseća i Luk Martin (Džon Vojt), pogođen u leđa, sa posledicama da ne može hoda, koga u početku priče, čiji scenario potpisuju Valdo Salt i Robert Kliford Džons (Oskar za najbolji originalni scenario), zatičemo prilično očajnog i besnog jer mu dežurne sestre ne pružaju adekvatnu i pravovremenu negu, pa je u toj svojoj mahnitosti spreman da sruši i razbije sve u bolnici. Pravi melem za njegovu napaćenu dušu biće dolazak Sali Hajd (Džejn Fonda), koja se, nakon što isprati svog muža, kapetana Boba (Brus Dern), u Vijetnam, u želji da se oseti korisnom i da sama pruži neki doprinos svojoj zemlji, prijavi da volontira u bolnici za veterane. Udaljenost od muža, koga u jednom trenutku i poseti, ali u Hong Kongu, postala je sve veća i na emotivnom polju, jer je kapetan već doživeo psihičku metamorfozu pod dramatičnim utiskom onoga što je u Vijetnamu video i od početnog entuzijazma u vezi odlaska u rat, sve se pretvorilo u košmar. Za to vreme Luk i Sali osećaju sve veću naklonost jedno prema drugom…
Ovaj film je nemoguće razdvojiti od ludački hrabrog antiratnog angažmana Džejn Fonde, koja je bila jedna od najvećih aktivistkinja i humanitarki i godinama se borila sa svojim tadašnjim suprugom Tomom Hejdenom da se američke trupe povuku iz Vijetnama. Vrhunac je svakako bio njen odlazak u Vijetnam i poseta tamošnjim porodicama, pa čak i njihovim borcima, uz jedno nepromišljeno fotografisanje koje ju je kompromitovalo, što je protumačeno da se ona i bukvalno stavila na stranu neprijatelja. Džejn Fonda je tako i svoju slobodu i život pred Amerikancima stavljala na kocku. POVRATAK RATNIKA je sjajna umetnička potvrda, gde se Fondin enorman glumački dar adekvatno srodio sa njenom moralnom personom i ostao je jedan blistav kraeativni trag. Jer, ako ćemo o vrednostima ovog angažovanog i kritički nastrojenog ostvarenja, njegov najveći domet je na glumačkom planu i u sjajnoj partnerskoj hemiji između Fonde i Džona Vojta, koji je maestralan u koži karaktera koji je izložen i izuzetnim fizičkim naporima. Oboje su stigli do zasluženih Oskara za najbolju glavnu žensku i mušku ulogu.
Atmosferu svih ushita i razočaranja Amerikanaca u senci vijetnamskog rata u ovoj priči prati neverovatan soundtrack, verovatno jedan od najboljih ikada, pravi mali ”Vudstok”. U filmu se čuju Bob Dilan (”Just Like a Woman”), Džimi Hendriks (”Manic Depression), Rolingstounsi (”Ruby Tuesday”, ”Out of Time”,”Sympathy for the Devil”, ”No Expectations”, ”Jumpin’ Jack Flash”…), Stepenvulf (”Born to Be Wild”), Areta Frenklin (”Save Me”), Tim Bakli (”Once I Was”), Dženis Džoplin (”Call on Me”), Džeferson Erplejn (”White Rabbit”), Nil Young (”Expecting to Fly”), Sajmon i Garfankl (”Bookends”), Bitlsi (”Strawberry Fields Forever”, Hey Jude”)…
Inače, Ešbi se ranih 80-ih profesionalno istakao i kroz rad sa muzičarima. Režirao je dokumentarac o američkoj turneji The Rolling Stonesa 1981. godine, a dve godine kasnije radio je ”Solo Trans”, koncertni video Nila Janga.
Čudna je bila sudbina neverovatno talentovanog i povremeno briljantnog reditelja Hala Ešbija, koji se, posle Oskara za montažu filma U VRELINI NOĆI Normana Džuisona, okrenuo režiji. Svojim otkačenim, povremeno apsurdnim, crnohumornim ali uvek društveno-kritički nastrojenim pričama rušio je uljuljkanost, komoditet i iluziju superiornosti onih koji su ostvarili američki san, prikazujući naličje i drugu stranu medalje socijalnog miljea. U blistavoj dekadi 70-ih, Ešbi se etablirao kao jedan od najdarovitijih predstavnika Novog Holivuda izvan žanrovskog profila. Pravio je tada izvrsne filmove STANODAVAC, HAROLD I MOD, POSLEDNJI ZADATAK, HOLIVUDSKI FRIZER, PUT KA SLAVI, POVRATAK RATNIKA i DOBRODOŠLI, MISTER ČENS. Međutim, u 80-im, kao da je neko žiletom presekao njegovu sponu sa iskričavom inventivnošću i lucidnim rediteljskim postavkama, i tada snima nekoliko filmova izrazito niskog kvaliteta, bez svoje autorske prepoznatljivosti. Da li je u pitanju bila njegova zavisnost od kokaina ili je postojao još neki razlog, uglavnom njegova karijera se sunovratila. Opet, njegov poslednji film rađen za bioskop, pre nego što je preminuo 1988. godine, OSAM MILIONA NAČINA DA SE UMRE (1986), sa Džefom Bridžisom i Rozanom Arket, nekako je ipak drag potpisniku ovih redova. I nisam jedini. Tarantino je ovo od kritičara popljuvano delo proglasio 2021. godine jednim od njemu najdražih filmova.
POVRATAK RATNIKA prikazan je na FEST-u 1979. godine, a u bioskopima ga je posle festivalskog prikazivanja distribuirala Kinema iz Sarajeva.


About the Author

avatar
Goran Jovanović
Goran Jovanović je srpski filmski kritičar, esejista i romanopisac. Autor je knjiga filmskih eseja: Američki bioskop (Apostrof, 1998), Zlatna dekada: britanski filmdevedesetih (Boom 93, 2002), Tranzicijski rulet: istočnoevropske kinematografije u raljama tranzicije (Centar za kulturu Požarevac, 2005), Ruski film postsovjetske ere (autorsko izdanje, 2013), Poljski film u novom veku (Tercija, 2021). Napisao romane Histerija (Libris Art Studio, 2008) i Euforija (autorsko izdanje, 2011). Član je Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija, ogranka Međunarodne federacije filmskih kritičara.