Review

Ove 2021. obeležavamo 45 godina od nastanka jednog od najzanimljivijih filmova iz oblasti špijunsko-političkog trilera. MARATONAC Džona Šlezingera podjednako je zanimljiv, provokativan, povremeno i šokantan kao i prvih dana kada se našao u bioskopskim dvoranama, a zatim stigao i do našeg Festa (1977), potom i u sale.

Kao i u brojnim drugim ulogama, a 70-ih je išao iz filma u film, od kojih se ne zna koji je bio bolji, Dastin Hofman je u MARATONCU prosto briljantan. Prvobitna luzerska ali relativno stabilna pozicija Bejba Levija, život studenta istorije na Kolumbiji koji svoje telo i misli krepi time što vrlo često trči duge pruge, zaljubljivanje u sumnjivim okolnostima, a zatim izlaganje teškom nasilju i smrtonosnom naletu nacističkog zla inkarniranog u Kristijanu Šelu (moćno izdanje Lorensa Olivijea u suton karijere), sve to donelo nam je karakter koji se propisno kalio, bio mučen, tražio poslednje atome snage i adute snalažljivosti i na kraju izrastao u heroja velikih razmera. Manje srećan je bio njegov brat Dok (izvrsna i tragična rola Roja Šajdera, u to vreme takođe glumca u strašnom usponu), koju će svoju umešanost u poslove sa Šelovim bratom oko dijamanata spornog porekla, na kraju platiti prosutom utrobom.
Maratonac scena
Nema mnogo filmova čiji reditelji imaju takav stepen majstorstva da se mogu skoncentrisati na duge, uvodne scene, u kojima ne vidimo direktno glavne likove, a već time uspevaju da zaintrigiraju, uzbude i na perfektan način zainteresuju, da jedva čekate kuda će priča krenuti dalje. Ovde je to sukob u zagušenoj Zapadnoj 47. ulici, između Pete i Šeste avenije (dijamantski centar Njujorka). Tu će se najpre zbog navodno banalnog zastoja u saobraćaju i sukoba između jednog Jevrejina i Nemca, dogoditi prvi tenzični kadrovi u filmu, čiji je ishod da će Šelov brat poginuti u jezivom sudaru sa cisternom benzina u Istočnoj 91. ulici. U ovim kadrovima maestralni Džon Šlezinger (koji je imao jedno od najuspešnijih involviranjja u američku kinematografiju: PONOĆNI KAUBOJ, DAN SKAKAVACA), koji do tada nije imao iskustva u građenju ovakvih sadržaja, pokazuje izuzetnu veštinu i žanrovski nerv. Priča nas dalje vodi u lavirinte prevara i izdaja, u koje su umešane i tajni agenti, sadističkih mučenja i bekstva, tako da je Bejb izložen višestrukim udarcima i razočaranjima, uključujući i njegovu nameštenu romansu sa Francuskinjom Elzom (Marta Keler). Naravno, dijamanti i zlato kojima barataju braća Šel, plod su otimačine od žrtava holokausta, koje su od starog nemačkog sadiste dobijale lažna obećanja da će biti spasene od gasnih komora ako svoje blago prepuste njemu. To mu omogućava lagodan život u Urugvaju, nakon poraza Nemačke u Drugom svetskom ratu.
Marathon Man fire scene
Film MARATONAC je deo kinematografskog talasa koji je 70-ih snažnim i umetnički relevantnim pričama ukazivao na zlo nacizma koje je još puštalo svoje pipke. Šlezingerovo ostvarenje našlo se na listi 100 najuzbudljivijih filmova svih vremena, a doktor Šel (najviše zahvaljujući scenama brutalnog mučenja gde podmukli nacista vadi Bejbu zdrave zube) na 34. mestu na listi sto najvećih negativaca. Svoju izuzetnu karijeru Olivije je pred kraj začinio i Zlatnim globusom za najbolju epizodnu mušku ulogu. Scena prepoznavanja ”Belog anđela” (Šelov nadimak u logorima smrti) na ulicama Njujorka, od strane žene koja je bila žrtva holokausta, verovatno je jedna od najdramatičnijih ikada u američkoj kinematografiji. Scenario je po sopstvenom romanu napisao Vilijam Goldman, direktor fotografije je izuzetni Konrad Hol, a autor muzike je Majkl Smol.

Distributer MARATONCA za jugoslovensko bioskopsko tržište bilo je preduzeće ”Vesna film” iz Ljubljane.


About the Author

avatar
Goran Jovanović
Goran Jovanović je srpski filmski kritičar, esejista i romanopisac. Autor je knjiga filmskih eseja: Američki bioskop (Apostrof, 1998), Zlatna dekada: britanski filmdevedesetih (Boom 93, 2002), Tranzicijski rulet: istočnoevropske kinematografije u raljama tranzicije (Centar za kulturu Požarevac, 2005), Ruski film postsovjetske ere (autorsko izdanje, 2013), Poljski film u novom veku (Tercija, 2021). Napisao romane Histerija (Libris Art Studio, 2008) i Euforija (autorsko izdanje, 2011). Član je Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija, ogranka Međunarodne federacije filmskih kritičara.