Review

Ovo je jedan od primera žanrovskog B filma iz beskrajno bogatog spektra američke kinematografije 70-ih, koji potencijalom glumačke ekipe, izvedbom i rediteljskom postavkom te svojim usijanim dramskim jezgrom i šekspirovsko-foknerovskim motivima dostiže ozbiljan umetnički nivo.
Ričard Sarafijan (1930-2013) je bio mnogo bolji reditelj nego što je tretiran, ali je njegov problem bio što su mu se najplodnije stvaralačke godine sudarile sa usponom Novog Holivuda. U njegovom hard boiled stilu, sa dosta brzine, akcije, violencije, žanrovske čvrstine i slojevitosti, predstavljao je neku vrstu spone između Oldriča, Flajšera, Fulera i nadolazećih junoša Novog Holivuda, čiji se vihor spremao da pomete sve dotadašnje produkcijske sheme i zanatske i stilske obrasce američke kinematografije.
Kako god on je jedan reditelja na kojima je ”20. oktobar” 1 i 2 izgradio imidž, uz generisanje repertoarskog filma prepunog atraktivnih sadržaja, zabave i akcije, smeštenih u oblande žanra. Sarafijan se može podičiti jednim od najbržih filmova pre svih brzina koje nam sa platna danas filmska tehnologija nudi, ali sada nekako bez ukusa i bez boje. Njegova TAČKA NESTANKA (1971) sa Bari Njumenom je impresivno road movie iskustvo. Usledili su vesterni s ruba, ČOVEK U DIVLJINI (1971) sa Ričardom Harisom i ČOVEK KOJI JE VOLEO KET DENSING (1973) sa Bertom Rejnoldsom i Sarom Majls, i SLEDEĆI ČOVEK (1976) sa Šonom Konerijem, poslednji pre nego što se potpuno izgubio u beznačajnim i rutniskim produkcijama bez ikakvog autorskog obola. Taj film je čak bio u ozbiljnoj trci za primat na američkim blagajnama gde se našao iza hitova DVA MINUTA PANIKE Larija Pirsa i CAR WASH Majkla Šulca.
RAT ZBOG LOLI MADONE donosi nam sukob dve brojne porodice iz ruralnog Tenesija, čija je istorija netrpeljivosti veoma duga. Način odgoja, krutost roditelja, a opet negde i zakoni iste krvi i bezuslovne ljubavi u trenucima kada je opstanak u pitanju, isplivavaju u ovoj priči prepunoj pakosti i nasilja na površinu. U dekoru devastiranosti, rđe, svakovrsne prljavštine, starih kamioneta i rashodovanih seoskih mašina i alatki, koji se se negde srodili sa karakterima koje gledamo kao nokat i meso, odvija se priča o provnicijskoj praznini i dosadi koje uzrokuje i duhovnu pustoš, pa se ti silni mladići ili već matori momci iz dve familije okreću svojim porocima i iživljavanju svojih animalnih instikata. Prelomni trenutak za finalni obračun dve porodice događa se kada ćerku Papa Gutšala (Robert Rajan) siluje Houk Feder (Ed Loter) uz pomoć brata Traša (Skot Vilson). To će ipak teško pogoditi gordog i preponosnog oca familije Feder, Labana (igra Roda Stajgera je robusno razgranata i na nivou tumačenja najvećih izazova pozorišne klasike). Sarafijan je spretno doneo tu sirovu gorštačku atmosferu nabijenu vrelinom nagona i rivalskom odnosno klanovskom žeđi za krvlju, gde se nasilje valja od početnih sitnih pakosti i zađevica a potom uzdiže do svog vatrenog kreščenda.
Scenario za RAT ZBOG LOLI MADONE napisali su Rodni Kar Smit i Sju Grafton, prema romanu ove potonje, koja se visoko kotirala kao autorka detektivskih sadržaja.
U mlađanom delu ansmabla koji u činili Džef Bridžis, Geri Bjuzi i Rendi Kvajd, nalazi se i sjajna debitantkinja Sizon Habli, koju ćemo kasnije zavoleti u briljantnim izdanjima kod Pola Šredera u HARDCORE (U PODZEMLJU SEKSA) i Gerija Šermana u maestralnom VICE SQUAD. Kroz likove Zaka Federa odnosno Runi Gil (imaginarne Loli Madone), Sarafijan provlači sasvim druge motive, poetske i u slavu nežnosti i ljubavi, kao protivteža Federovoj nasilnoj i razuzdanoj braći. Ali, i na ovoj drugoj strani imamo glumačke performanse za pamćenje. Posebno je interesantna igra Eda Lotera i uloga Houka Federa je možda bila i najzahtevnija u njegovoj filmografiji sa morem negativaca i pozitivaca iz drugog plana. On je ovde nesrećnik koji sanja o ljubavi i slavi zavodnika i kantri pevača, koji svoju maštovitost i izvođačke mogućnosti može da plasira samo u koncertu za tri svinje sa svog imanja. Ništa srećniji nije ni njegov brat, Treš (izvrsno izdanje Skota Vilsona), koji ima najburnije i najžešće sukobe od svih sa ocem Labanom, gde se ispoljavaju dramatični izlivi ljubavi i mržnje i neispunjenih očekivanja.
RAT ZBOG LOLI MADONE u jugoslovenskim bioskopima distribuirala je kuća ”Morava film”.


About the Author

avatar
Goran Jovanović
Goran Jovanović je srpski filmski kritičar, esejista i romanopisac. Autor je knjiga filmskih eseja: Američki bioskop (Apostrof, 1998), Zlatna dekada: britanski filmdevedesetih (Boom 93, 2002), Tranzicijski rulet: istočnoevropske kinematografije u raljama tranzicije (Centar za kulturu Požarevac, 2005), Ruski film postsovjetske ere (autorsko izdanje, 2013), Poljski film u novom veku (Tercija, 2021). Napisao romane Histerija (Libris Art Studio, 2008) i Euforija (autorsko izdanje, 2011). Član je Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija, ogranka Međunarodne federacije filmskih kritičara.